Prevodilac za hrvatski jezik (Vavilon prevodi) – Hrvatski jezik je južnoslovenski indoevropski jezik. Broj govornika koji govori hrvatski je oko 5,5 miliona ljudi, s toga ovaj jezik zauzima 95. mesto u svetu. Hrvatski jezik najviše govore sami Hrvati, kao i jedan broj hrvatskih iseljenika u obe Amerike, u Australiji i Evropi. Hrvatski jezik je sličan standardnom srpskom jeziku (srpski, hrvatski, bošnjački, kao i crnogorski koji još nije doživeo punu lingvističku afirmaciju, standardizovani su na istom dijalektu – istočnohercegovačkom), a kao standardni jezik se izdvojio 1991. godine iz srpskohrvatskog jezičkog standarda. Hrvatska jezička norma (drugačijeg starijeg tipa) je postojala i pre stvaranja srpskohrvatskog standarda.
Prvi hrvatski rečnik izdat je 1595.godine. Nakon II svetskog rata, stvorena je zajednička država Srba, Hrvata i Slovenaca, čime se realizovao Bečki dogovor još iz 1850.godine o uspostavljanju zajedničkog književnog jezika ovih naroda. Ovim dogovorom je postignuto da se jezik razvija ravnopravno u Beogradu i Zagrebu, izjednačeno je ćirilično i latinično pismo, kaoi ekavsko i ijekavsko narečje. 1960.godine uspostavljen je zajednični pravopis od strane Matice hrvatske i Matice srpske. U jugoslovenskoj državi, stvorenoj 1918. godine, uprkos centralističkom uređenju i po Vidovdanskom ustavu proklamovanom „srpsko-hrvatsko-slovenačkom jeziku“ kao službenom, hrvatska jezička norma nije bitno narušavana. Sve do pedesetih godina (izuzev neuspelih endehaških jezičkih eksperimenata) odvija se proces nesmetanog razvoja hrvatskog jezičkog standarda. Međutim, nakon raspada KSHS, 1990.godine hrvatski jezik postaje službeni jezik zasebne države Hrvatske, čime otpočinje i hrvatizacija srpskih izraza, kako bi se ova dva jezika što više razlikovala.
Hrvatski jezik je službeni jezik u sledećim državama: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Burgenlandu (Austrija), Karaš – Severinu (Rumunija), u Molizi (Italija), u Vojvodini (Srbija). Reguliše ga Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Pismo hrvatskog jezika je latinica, “Abeceda”, kao i “azbuka” samo su nazivi za spisak slova u jednom pismu , a pisma su ćirilica, latinica, glagoljica i druga.
Prevodilac za hrvatski jezik – Usluge naših prevodilaca za hrvatski jezik:
- Prevođenje opštestručne dokumentacije sa srpskog na hrvatski jezik
- Prevođenje opštestručne dokumentacije sa hrvatskog na srpski jezik
- Prevođenje opštestručne dokumentacije sa hrvatskog na drugi strani jezik
- Prevođenje opštestručne dokumentacije sa drugog stranog jezika na hrvatski jezik
- Prevođenje uskostručnih oblasti sa srpskog na hrvatski jezik
- Prevođenje uskostručnih oblasti sa hrvatskog na srpski jezik
- Prevođenje uskostručnih oblasti sa hrvatskog na drugi strani jezik
- Prevođenje uskostručnih oblasti sa drugog stranog jezika na hrvatski jezik
- Simultano prevođenje
- Konsekutivno prevođenje
- Lektura